Iako kolekcija Art Brut slavi svoju 50. obljetnicu u veljači 2026., vrijedi podsjetiti da pojava koncepta Art Brut datira iz sredine 20. stoljeća. Upravo u tom razdoblju, uz vlastitu umjetničku karijeru, Jean Dubuffet (1901.-1985.) počeo se zanimati za produkcije koje nisu proizašle iz službenog područja umjetnosti, već s njegovih margina, koje će od tada strastveno istraživati.
Pojam "Art Brut" mu je došao na pamet ljeta 1945., tijekom istraživačkog putovanja u Švicarsku, gdje je posjetio zbirke azila i etnografske zbirke, psihijatrijske bolnice i zatvore. Tamo je upoznao psihijatre, umjetnike i ravnatelje muzeja, koji će odigrati ključnu ulogu u razvoju ovog koncepta i formiranju jezgre zbirke koju je tada pokrenuo. Kroz svoja razmišljanja i u svjetlu svojih plodonosnih otkrića, prvo u Švicarskoj, a zatim u Francuskoj i drugim zemljama, Jean Dubuffet, prvi interpretator Art Bruta, uspostavit će njegova temeljna načela.
Švicarska je stoga djelovala kao katalizator u nastanku ove nove kategorije, što joj je omogućilo, s jedne strane, da u umjetničko područje unese djela samouka, a s druge strane da propita umjetnost i njezine tadašnje definicije.
Usvajajući temu Švicarske kao svoju središnju nit, jubilarna izložba pod nazivom Art Brut u Švicarskoj. Od početaka zbirke do danas i prateća publikacija istražuju, kroz nekoliko priloga, bliske i trajne veze koje je Dubuffet održavao sa Švicarskom, veze koje su ga navele da 1971. godine ponudi svoju zbirku gradu Lausannei, kako bi osigurao njezinu trajnost i prezentaciju javnosti.
Izložba predstavlja izbor od preko 300 djela – crteža, slika, skulptura, vezova, tekstova, asamblaža – svih iz zbirki muzeja u Lausannei. Pripadaju različitim razdobljima njegove povijesti; neka potječu iz zbirke naslijeđene od Jeana Dubuffeta, one sastavljene od 1945. nadalje, a druga su dodana Zbirci de l'Art Brut između 1976., godine njezina otvorenja, i 2025. godine.
Nadalje, svaki opus je jedinstven i odražava jedinstvene načine izražavanja koje su zamislili ovi samouki pojedinci, za koje se činilo da ih ništa nije predodređivalo za umjetničko stvaranje. Ipak, pojavljuju se određene teme i motivi karakteristični za švicarsku imaginaciju, poput prirode, arhitekture, planina i vlakova, ne zaboravljajući krave, životinje ruralnog svijeta, koje je Dubuffet prikazao u svojim ranim djelima i tako ih uzdignuo. Upravo tu istu promjenu vrijednosti, tu plodnu slobodu koju je on zagovarao i branio u suprotnosti s etabliranom umjetnošću, snažno ilustriraju ova Art Brut djela.
Kustosica: Sarah Lombardi, direktorica Collection de l’Art Brut